O našoj župi
1. VELI VRH PRIJE UTEMELJENJA ŽUPE
1.1. Dio župe Galižana do 1939. godine
U crkveno administrativnom pogledu Veli Vrh pripadao je župi Galižana, koja se tada prostirala sve do Šijane, a unutar državno - teritorijalnih dioba bio je sastavnim dijelom katastarske općine Galižana.
1.1. U sastavu Župe sv. Antuna - Pula
Osnivanjem Župe sv. Antuna Padovanskog u Puli 1939. godine područje Velog Vrha dolazi u sastav novoosnovane župe povjerene franjevcima venecijanske provincije sv. Franje koji su samostan i srkvu posvećenu svecu iz Padovepodigli 1926. godine.
Poslije temeljitih priprava oko odabira lokacije i nabavke materijala za gradnju i kopanjem temelja započelo se 5. siječnja 1944. godine, 2. veljače krenulo je podizanje zidova, a već 26. travnja postavljen je krov. Kako se po zagovoru sv. Salvatora da Horta, španjolskog franjevca, dogodilo čudesno ozdravljenje nepokretnog dječaka Enca Vivode, odlučeno je da kapelica bude posvećena tom svecu.
2. NOVA PULSKA ŽUPA
2.1 Dekret o osnivanju Župe Krista Spasitelja
Dr. Dragutin Nežić, biskup porečki i pulski, 14. studenog 1974. godine donosi Dekret diobe župe sv. Antuna Padovanskog u Puli i osnivanja Župe Krista Spasitelja u Puli.
Kako prema odredbama Kanonskog prava svaka župa ima vlastitog pastira (župnika) za prvoga upravitelja župe imenovan je mladomisnik Željko Zec.
3. SVE NAŠE GRADNJE I DOGRADNJE
Osnivanje župe nametnulo je kao hitnu potrebu izgradnju župnog stana i proširenje crkve. O tome je župnik sa šestoricom uglednih župljana raspravljao na sastanku održanom u crkvi 29. travnja 1976. godine. Nazočan je bio i mons. Bogetić, generalni vikar biskupije. Župnik je "predstavio" nacrt buduće gradnje te je jednoglasno zaključeno da se pokrene postupak dobivanja građevinske dozvole i počne s prikupljanjem sredstava od župljana, vjernika diljem Istre i inozemstva.
3.1 Prva velika gradnja 1980. - 1986. godine
Nakon četiri godine iščekivanja građevinske dozvole krenulo se s gradnjom koja je ipak bila više od obične gradnje.
Velovršani su se zbili oko svog župnika, zasukali rukave i oslonjeni na Boga započeli se kućiti. A kako je oko kuće posla čitav život to se u župi Krista Spasitelja i danas radi.
Za blagdan Krista Kralja, 23. studenog 1980. postavljan je kamen temeljac. Obred blagoslova predvodio je biskup Nežić.
Tijekom zime podignuti su zidovi do razine prve ploče, a 23. svibnja 1981. godine betonirana je prva ploča. Druga ploča dovršena je u rujnu iste godine. Božić 1982. godine proslavljen je u proširenoj ožbukanoj crkvi. Krov je dovršen u jesen 1093. godine, a 1984. dovršeni su radovu u župnom stanu. Do ljeta 1985. godine privedeni su kraju radovi na većoj dvorani ispod župnog stana gdje se od tada pa do završetka unutarnjih radova u crkvi služila sv. misa. Postavljanjem akrinolita u jesen 1985. godine dogotovljena je fasada crkve.
Nakon 7 godina gradnje dobiveni su slijedeći sadržaji:
a) proširena crkva, sakristija i sanitarni čvor,
b) dvorana (velika i mala) s vanjskim sanitarnim čvorom,
c) župni stan.
Novac za gradnju pribavljen je od prodaje crkvenog zemljišta, priloga župljana, a znatnu pomoć pružio je i njemački karitas. Sve bi to bilo malo da nije bilo dragovoljnog rada župljana.
Završetak gradnje trebalo je proslaviti, zahvaliti Bogu i blagosloviti učinjeno. Odlučeno je da se to učini za blagdan Spasova (Uzašašće), odnosno u nedjelju nakon Uzašašća, te
da to ubuduće bude dan župe.
3.2 Druga velika (do)gradnja
Novodobiveni prostor od 120 četvornih metara ubrzo se pokazao nedovoljnim za potrebe brzorastuće župe od 2.500 vjernika pa se već 1986. godine počelo razmišljati o proširenju crkve s istočne strane.
Za Božić 1998. godine dovršeno je proširenje crkve i stavljena je fasada. U crkvi su postavljeni vitraji na tri prozora. Htjelo se dati naglasak vremenu - momentu u kojem je crkva dograđivana.
Prvi prozor, do prezbiterija, predstavlja trogodišnji sadržaj na pripremu za Veliki Jubilej: Godina Isusa Krista, Godina Duha Svetoga i Godina Boga Oca. Drugi prozor, u sredini crkve donosi lik našeg blaženika kardinala Alojzija Stepinca sa simbolima mučeništva te simbolom duhovne i svjetovne vlasti. Treći prozor, na dnu crkve oslikava lik Majke Terezije sa odgovarajućim simbolima, žene i redovnice najvećeg poštovanja i kršćanskog primjera života u današnjem svijetu.
Izvor: Župa Krista Spasitelja, 25. godišnjica, Stipan Trogrlić